Filip Višić

Digitalni mediji i internet marketing

Blog | Biografija | Kontakt
Sadržaj | Edukacija | Usluge

Copyright © 2022. Filip Višić. Sva prava pridržana.

Lektire.hr – širenje na regiju

17.03.2015. Komentiraj

Lektire.hr su projekt koji je nastao u kolovozu 2010., što znači da će uskoro navšiti pet godina. S vremenom je izrastao u prepoznatljiv brend i trenutno ga mjesečno posjećuje 250.000 posjetitelja. No, tko su zapravo posjetitelji stranice?

Kako su nastale Lektire.hr?

Prepoznali smo potrebu za kvalitetnijim sažecima lektira za osnovnu i srednju školu. Većina web stranica na kojima se trenutno nalaze lektire sadrži gotovo identične sažetke djela i nisu ažurirane godinama. Mi smo učenicima i njihovim roditeljima dali više informacija, pa tako gotovo svaka lektira ima osnovne informacije o djelu, sažetak koji je dovoljan kako bi im bilo jasno o čemu se u djelu radi i bilješku o piscu koji je to djelo napisao.

Statistike u zadnje vrijeme ruše sve rekorde, pa tako u prosjeku imamo oko 250.000 jedinstvenih posjetitelja u 30 dana te više od 600.00 impresija. Srušen je i rekord od 25.000 posjetitelja u jednom danu.

Tko čita Lektire.hr?

Ono što je i interesantno kod ovog projekta je to što većina ljudi misli da portal posjećuju “samo klinci koji žele prepisati lektiru”. No, to nikako nije istina, što pokazuje i demografija. Čak 28% korisnika je od 35-44 godina, zatim slijedi 25-34 – 26%, a tek na kraju dolaze ovi mlađi od 18-24 s 22%.

Prema našem internom istraživanju, Lektire.hr zapravo najviše čitaju roditelji koji žele saznati više o lektirama svoje djece. Na taj im način pomažu kod pisanja lektira, a naš portal daje im i dobru podlogu za ispitivanje djece, kako bi vidjeli jesu li stvarno pročitali lektiru. Učenici stvarno moraju pročitati kompletnu lektiru kako bi dobili neku bolju ocjenu, a naš im portal može služiti kao provjera gradiva.

Regionalno širenje

Uvidom u statistiku, uočili smo da je bez obzira na .hr domenu 77% posjetitelja iz Hrvatske, čak 20% posjetitelja je iz zemalja bivše Jugoslavije. Kratkim istraživanjem došli smo do saznanja da u regiji već ima portala koje u svom sklopu imaju lektire, ali ne i onih koji su posvećeni isključivo lektirama i književnosti.

Krajem prošle godine krenuli smo sa slovenskom verzijom Domače branje, a početkom ove godine i sa srpskom verzijom Lektira.rs. Bez obzira na start od tri mjeseca ranije, slovenska verzija brzo je “pokleknula” s brojem posjetitelja pod srpskom verzijom koja raste brzinom od 300% više posjetitelja svaki mjesec. Moram priznati da su nas iznenadili ti rezultati.

Trebate pomoć oko internet marketinga? Javite mi se! >>

Lokalna prilagodba

Iskreno, za Sloveniju se nismo previše mučili. Našli smo kvalitetnu osobu u Sloveniji koja je zapravo prevela sve lektire koje su zajedničke Hrvatskoj i Sloveniji. Ona je i dalje s nama i sad piše lektire slovenskih autora koje nismo imali na hrvatskoj verziji.

Mali problem bio je što Slovenci ne koriste riječ lektire, pa smo uzeli the next best thing – frazu “domače branje”. Riječ “obnova” puno je popularnija, ali ona ima dvosmisleno značenje – jedno je “sažetak lektire”, a drugo je “obnova”, kao i na hrvatskom jeziku. Iz tog razloga odlučili smo ići s frazom koja jasno govori o čemu je riječ.

Veći problem bio je sa srpskom verzijom. Svi misle da znaju srpski, premda to ipak nije tako. S obzirom na to da se ovdje radio o jeziku i književnosti, ovdje bi jezik, pa samim time i “prijevod” ipak trebao biti bolji od onog osnovnog Google Translate prijevoda.

Najviše su me razočarali hrvatski prevoditelji, koji se uporno drže prijevoda “po kartici teksta” i nikako nisu fleksibilni. Biste li vi platili prevođenje s hrvatskog na srpski isto koliko se plaća prijevod s hrvatskog na njemački ili francuski, a da nije riječ o formalnim dokumentima? Mislim da ne. :-) Iz tog razloga, u Srbiji smo uzeli freelancera koji nam tekstove “prevodi” po svom nahođenju.

Što dalje?

Uskoro planiramo pokrenuti verziju na engleskom i njemačkom jeziku, na kojima marljivo radimo. A bacili smo se i na Bosnu i Hercegovinu.

Krajnji cilj nam je postati centralni online servis za lektire – na kojem će korisnici moći naći biografije svih pisaca, sažetke svih lektira, kazalo pojmova iz književnosti te informacije gdje mogu posuditi ili kupiti knjige koje im trebaju.

Članak je prvo objavljen na Netokraciji, 13.3.2015.

Trebate pomoć oko poslovanja na internetu? Javite mi se! >>

Teme

affiliate marketing awareness banner blog branding content marketing digitalna prisutnost e-business edukacija facebook gerila google google adsense google adwords IAB internet bankarstvo istraživanje kampanja konferencija linkedin marketinške agencije mobilno oglašavanje oglasne mreže optimizacija performance marketing PR programmatic oglašavanje reputacija sem seo startup twitter video oglašavanje webshop zarada

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *