Lektire.hr su projekt koji je nastao u kolovozu 2010., što znači da će uskoro navšiti pet godina. S vremenom je izrastao u prepoznatljiv brend i trenutno ga mjesečno posjećuje 250.000 posjetitelja. No, tko su zapravo posjetitelji stranice?
Kako su nastale Lektire.hr?
Prepoznali smo potrebu za kvalitetnijim sažecima lektira za osnovnu i srednju školu. Većina web stranica na kojima se trenutno nalaze lektire sadrži gotovo identične sažetke djela i nisu ažurirane godinama. Mi smo učenicima i njihovim roditeljima dali više informacija, pa tako gotovo svaka lektira ima osnovne informacije o djelu, sažetak koji je dovoljan kako bi im bilo jasno o čemu se u djelu radi i bilješku o piscu koji je to djelo napisao.
Statistike u zadnje vrijeme ruše sve rekorde, pa tako u prosjeku imamo oko 250.000 jedinstvenih posjetitelja u 30 dana te više od 600.00 impresija. Srušen je i rekord od 25.000 posjetitelja u jednom danu.
Tko čita Lektire.hr?
Ono što je i interesantno kod ovog projekta je to što većina ljudi misli da portal posjećuju “samo klinci koji žele prepisati lektiru”. No, to nikako nije istina, što pokazuje i demografija. Čak 28% korisnika je od 35-44 godina, zatim slijedi 25-34 – 26%, a tek na kraju dolaze ovi mlađi od 18-24 s 22%.
Prema našem internom istraživanju, Lektire.hr zapravo najviše čitaju roditelji koji žele saznati više o lektirama svoje djece. Na taj im način pomažu kod pisanja lektira, a naš portal daje im i dobru podlogu za ispitivanje djece, kako bi vidjeli jesu li stvarno pročitali lektiru. Učenici stvarno moraju pročitati kompletnu lektiru kako bi dobili neku bolju ocjenu, a naš im portal može služiti kao provjera gradiva.
Regionalno širenje
Uvidom u statistiku, uočili smo da je bez obzira na .hr domenu 77% posjetitelja iz Hrvatske, čak 20% posjetitelja je iz zemalja bivše Jugoslavije. Kratkim istraživanjem došli smo do saznanja da u regiji već ima portala koje u svom sklopu imaju lektire, ali ne i onih koji su posvećeni isključivo lektirama i književnosti.
Krajem prošle godine krenuli smo sa slovenskom verzijom Domače branje, a početkom ove godine i sa srpskom verzijom Lektira.rs. Bez obzira na start od tri mjeseca ranije, slovenska verzija brzo je “pokleknula” s brojem posjetitelja pod srpskom verzijom koja raste brzinom od 300% više posjetitelja svaki mjesec. Moram priznati da su nas iznenadili ti rezultati.
Lokalna prilagodba
Iskreno, za Sloveniju se nismo previše mučili. Našli smo kvalitetnu osobu u Sloveniji koja je zapravo prevela sve lektire koje su zajedničke Hrvatskoj i Sloveniji. Ona je i dalje s nama i sad piše lektire slovenskih autora koje nismo imali na hrvatskoj verziji.
Mali problem bio je što Slovenci ne koriste riječ lektire, pa smo uzeli the next best thing – frazu “domače branje”. Riječ “obnova” puno je popularnija, ali ona ima dvosmisleno značenje – jedno je “sažetak lektire”, a drugo je “obnova”, kao i na hrvatskom jeziku. Iz tog razloga odlučili smo ići s frazom koja jasno govori o čemu je riječ.
Veći problem bio je sa srpskom verzijom. Svi misle da znaju srpski, premda to ipak nije tako. S obzirom na to da se ovdje radio o jeziku i književnosti, ovdje bi jezik, pa samim time i “prijevod” ipak trebao biti bolji od onog osnovnog Google Translate prijevoda.
Najviše su me razočarali hrvatski prevoditelji, koji se uporno drže prijevoda “po kartici teksta” i nikako nisu fleksibilni. Biste li vi platili prevođenje s hrvatskog na srpski isto koliko se plaća prijevod s hrvatskog na njemački ili francuski, a da nije riječ o formalnim dokumentima? Mislim da ne. :-) Iz tog razloga, u Srbiji smo uzeli freelancera koji nam tekstove “prevodi” po svom nahođenju.
Što dalje?
Uskoro planiramo pokrenuti verziju na engleskom i njemačkom jeziku, na kojima marljivo radimo. A bacili smo se i na Bosnu i Hercegovinu.
Krajnji cilj nam je postati centralni online servis za lektire – na kojem će korisnici moći naći biografije svih pisaca, sažetke svih lektira, kazalo pojmova iz književnosti te informacije gdje mogu posuditi ili kupiti knjige koje im trebaju.
Odgovori