E-trgovina 2010. ove godine je donijela rekordan broj polaznika – što offline, što online. Da citiram Dragana Varagića, jednog od organizatora konferencije: “Konferenciju je u prva dva dana gledalo online 620 različitih osoba. Konferenciju je ukupno pratilo (online i offline) preko 1.000 osoba!”. Pogledajte i reakcije na E-trgovinu 2010.

Ali da sad ja opet ne pišem o tome kako je ovo najbolja regionalna konferencija, kako su odabrali super lokaciju, kako su svi srdačni, to pročitajte u mom prošlogodišnjem postu – E-trgovina 2009.

Ja bih se radije dotaknuo krize i njenih pratećih elemenata. Broj posjetitelja ove godine možda i je bio najveći, ali bio je raspoređen na kroz tri dana. Očito ljudi (i tvrtke koje ih šalju) više nemaju novaca ostajati na konferenciji po 3 dana, pa su onda odlučili odabrati dan koji im najviše odgovara po predavanjima.

Meni je osobno (obzirom da ipak nisam bio na svim predavanjima, pa ne mogu tvrditi općenito) najbolje bilo predavanje Dejana Nikolića iz Adria Media Serbia d.o.o.: “E-commerce u Srbiji – Od raja do pakla i nazad  – Studija slučaja kako upropastiti svoju prodaju i izaći kao pobednik”. Dejan je pričao o jednoj nevjerojatnoj situaciji, odnosno prodaji proizvoda s kojim se susreo Story.rs (i magazin Story). Uglavnom,  Story se susreo s nevjerojatnim interesom za kupnjom njihovog proizvoda online. Da skratim priču, ako se bavite fashion i lifestyle proizvodima, najbolje vam je oglašavati u Story-ju. Napokon ćete nešto i prodati online :-).

Na konferenciju sam se uputio s kolegom Brunom Šarićem i Tomislavom Pavlovićem, suvlasnicima u tvrtki Životopis d.o.o. Iz Hrvatske je standardno bila ekipa iz Osijeka na čeju s Tonijem Aničićem i Mario Frančešević i to je to. Moram priznati da sam malo razočaran tolikim malim brojem nazočnih stručnjaka iz Hrvatske (bilo nas je svega nekih 15).

Nadam se da će sljedeće godine biti još bolje jer ja sigurno idem :-)

U slučaju Interactive agencije to je još čudnije jer svi znamo da austrijska poslovnica posluje i više nego zadovoljavajuće, dapače izvrsno!!!

Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da online mreže u Hrvatskoj tek startaju, dok su vani već par godina jedan od respektabilnih (kod nekih medija čak i jedini) izvora prihoda za portale.

Ono što je još i čudnije je to da je vlasnik agencije ni više ni manje Styria koja u svom vlasništvu ima i velik broj top portala kao što su 24sata.hr, Večernji.hr, Njuškalo.hr, Poslovni.hr, ZdravaKrava.hr, PametnaKuna.hr i BiramKarijeru.hr te čak i tiskovine Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik.

Osim toga, Styria je suvlasnik tvrtke Adria Media Zagreb koja ima portale Croportal.net, Klik.hr, Story.hr i Roditelji.hr. Jedna vrlo impresivna mreža, zar ne?

Pa zašto to onda rade? To nitko stvarno ne zna. Ali činjenica je da Interactive.agency zatvara svoja vrata 31.12.2009.

Službeni mail iz interactive.agency

Dana 01.12.2009. Uprava interactive.agency grupe donijela je odluku o zatvaranju ureda interactive.agency d.o.o. u Zagrebu. Unatoč naporima djelatnika agencije, intenzivnom radu u prodaji, proširenju mreže interactive.channels i stvaranju jedinstvenog proizvoda na hrvatskom tržištu online oglašavanja, Run of channels, Uprava je procijenila da bi, u uvjetima krize kojoj se u području medija, naročito oglašavanja, ni u 2010.g. ne vidi kraj, daljnje održavanje ureda u Zagrebu donosilo gubitke.

Što se kupuje putem Interneta?

Informatizacija i internetizacija postaju dio hrvatske svakodnevice što potvrđuje 61% ispitanika koji nekoliko puta dnevno koriste Internet, a više od polovice njih njime se koristi pet i više godina. Svijest o mogućnostima koje pruža Internet Hrvate čini sve otvorenijima prema online kupovini.

Kupci u online trgovinama najčešće kupuju knjige, glazbu, filmove, zrakoplovne, autobusne, kazališne i kino karte te turističke aranžmane.

Bezrazložan strah potencijalnih online kupaca

Otvorenost prema online kupovini posebno je izražena kod ispitanika koji su se uvjerili u sigurnost i jednostavnost kupovine putem Interneta.

Kao razlog odluke kupovanja putem Interneta 56% online kupaca navodi udobnost, 49% mogućnost naručivanja bilo kada, 38% dostavu na kućnu adresu dok njih 23% ističe manje cijene. Čak 63 posto stalnih kupaca u online trgovinama smatra takvu kupovinu manje vremenski zahtjevnom, no njih 28 % je i dalje smatra rizičnom.

Međutim, 61% potencijalnih kupaca, onih koji su upoznati s online načinom kupovanja ali nisu nikad kupovali putem Interneta, smatra online kupovinu rizičnom. Više od polovice online kupaca i potencijalnih online kupaca koji se boje online plaćanja kreditnim karticama kao razlog navode strah od krađe sredstava s računa od treće osobe.

Istraživanje tvrtki Allianz Direct i Gemius pokazalo je kako je važno upoznati stalne, a posebno potencijalne, online kupce sa sigurnosnim procesima prilikom plaćanja kreditnom karticom pri Internet kupovini. Iako online trgovine koriste vrhunske i najsuvremenije sigurnosne tehnologije i standarde, samo je polovica stalnih online kupaca upoznata s njima

Potencijalni kupci, njih 56%, smatraju kako nisu dovoljno upoznati s mehanizmom online sigurnosti, a 60% njih još uvijek smatra novčani transfer najsigurnijim načinom plaćanja u slučaju kada bi se odlučili na kupovinu putem Interneta. Istraživanje je pokazalo važnost edukacije o sigurnosnim mjerama prilikom online kupovine. To potvrđuje i 18% kupaca koji nisu nikad kupovali putem Interneta ali bi se okušali u tome kad bi imali veći osjećaj sigurnost prilikom plaćanja putem Interneta.

Istraživanje o kupovini putem Interneta Allianz Direct proveo je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Gemius sredinom 2008. na 1.868 posjetitelja i korisnika najvećih hrvatskih portala.

Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje.

1. Nedostatak marketinga

Svi znamo da webshopovi trenutno ne donose toliko novaca koliko donose prodavaonice u velikim trgovačkim centrima, ali to ne znači da smijemo zanemariti marketing. Počnite se pripremati već sad za tržište koje će procvasti kroz par godina. Svi uvijek želimo biti ispred svoje konkurencije, zar ne?

2. Neredovito osvježavanje sadržaja (proizvoda)

Većina offline dućana webshop gleda kao nužno zlo pa im  on služi kao web katalog za korisnike koji će fizički doći u taj dućan. Često se na tim webshopovima nalaze čak i proizvodi koji su već odavno rasprodani ili božićne akcije u lipnju. Redovito osvježavanje je prijeko potrebno i jako važno za image tvrtke.

3. Komplicirani proces kupnje

Ovdje vrijedi KISS pravilo - Keep it simple, stupid. Ne žellite valjda da se vaš korisnik izgubi na 12 koraku od mogućih 20 i odustane od kupnje jer mu je neugodno pitati njegovog desetgodišnjeg sina :-) Maksimalan broj koraka u procesu kupnje je 5, a idealno bi bilo 3.

4. Nedostatak korisničke podrške ili call centra

Većina webshopova nema korisničku podršku već tu podršku rade prodavači iz offline dućana koji za to nemaju vremena. Njihov najčešći odgovor je: “Dođite u dućan pa ćemo Vam sve objasniti”. To nikako ne može biti dobro za posao.

5. Loša (ili nikakva) optimizacija webshopa za tražilice

SEO je jako važna komponenta ako nemate previše novaca za promociju. Na taj način možete za pojedine proizvode kreirati i landing stranice koje će nositi daleko više posjetitelja nego stranica koja ima naziv “index.php?main_page=product_info&cPath=0&products_id=1″. Korisnici neće dolaziti kod vas čarolijom…

6. Portaliziranje webshopa

Iako je portal uz sam webshop jako dobra ideja zbog svima nam dobro poznatog SEO-a, jako je loša ideja kada se u samom procesu kupnje nalazi link na neki zanimljivi članak. Na taj način se može dogoditi da se korisnika odvrati s procesa kupnje. Portal napravite, ali kada netko uđe u webshop gotovo je s promocijom stranice, bannerima i sličnim glupostima – u obzir dolaze samo vezani proizvodi.

7. Zastarjeli dizajn

Ljudima je jako važno kako izgleda dućan u kojem kupuju. Isto to vrijedi i za webshop u kojem kupuju. Iskreno, ni sami valjda ne želite da vaš webshop izgleda kao da je tek izašao iz 90-ih, jel tako?

8. Neispravni linkovi

Svi linkovi na vašoj stranici, uključujući opise proizvoda, slike i sl. trebali bi redovito biti testirani kako bi bili sigurni da rade. Ne testirati svoj webshop ravno je gašenju webshopa.

9. Nedostatak fokusa

Ne može se baš sve prodavati online, zato nemojte ni pokušavati. Specijalizirajte se za jednu užu nišu i onda prodajte apsolutno sve proizvode s tog područja. Postanite pouzdani uskoj grupi ljudi koja će nakon toga širiti dobru riječ o vama i vašoj online trgovini većim masama. Na taj način će vam biti lakše voditi i marketing.

10. Integracija sustava za plaćanje

Jako je važno imati implementirani sustav za plaćanje u slučaju da želite plaćanje putem kartica. Ako želite samo plaćanje putem ponuda/virmana, ni nemojte implemenitati sustav za plaćanje jer vam je preskup. Ali jedno je sigurno – nikad nemojte uzimati bojeve kartica klijenata jer ste na taj način odgovorni za njih.

Ima još puno grešaka koje početnik može napraviti, slobodni ste komentirati i ostaviti svoje mišljenje što napraviti kako bi webshop besprijekorno funkcionirao.

Bacite oko i na članak Zašto Hrvati ne kupuju online

Što je uzrokovalo to nepovjerenje prema online kupovini? Odgovor je vrlo jednostavan – nepouzdano tržište. Idemo istražiti samo jedan segment tržišta koji posluje relativno dobro online – informatika.

Da li vi vjerujete informatičkim dućanima koji prodaju robu offline? Ne :-) A koji je razlog za to? Sigurno vam se barem jednom dogodilo da su vam isporučili krivi procesor ili neispravnu matičnu ploču, memoriju i sl. I kako onda vjerovati nekome tko griješi offline da će biti u stanju isporučiti  robu online bez ikakvih problema.

A osim toga, usluga dostave poštom u Hrvatskoj je diskutabilna. Uvijek postoji vjerojatnost da će vam robu oštetiti ili uopće ne isporučiti. A onda kad vam je isporuče, pitanje je da li će to biti ono što ste naručili… i tako redom.

Da ne govorimo o tome da nitko živ ne održava te web shopove kako bi trebalo. Stara roba koja više nije dostupna, pogrešne cijene, zastarjela tehnologija, a na nekima čak nema nikakve zaštite od krađe podataka. Problemi se nižu jedan za drugim, a to nikako nije dobro za naše malo online tržište.

Još veći problem je veličina cjelokupnog online tržišta u Hrvatskoj. Unatoč našim nastojanjima, prema ovogodišnjim istraživanjima, cjelokupno tržište online oglašavanja palo je s bijednih 2% na 1,5%. Nevjerojatno ali istinito – znam da je kriza, ali to je porazno.

Zamislite sada da samo 15% velikih oglašivača koji većinu svojeg budgeta još uvijek primarno troše na televiziju, tisak i jumbo plakate, novac počnu trošiti online.

1. Broj webshopova bi narastao jer bi cijelo tržište postalo primamljivije većem broju malih i velikih tvrtki
2. Webshopovi bi postali kvalitetniji zbog veće konkurencije – manje grešaka kod isporuke robe, brža i jeftinija dostava
3. Roba koja se kupuje online bila bi jeftinija jer nema potrebe za offline dućanom već samo za skladištem gdje se drži roba
4. Narastao bi broj specijaliziranih kvalitetnih portala koji bi nudili usluge oglašavanja specijaliziranim webshopovima
5. Penetracija korisnika interneta u Hrvatskoj porasla bi (trenutno 1,5 milijuna)
6. Svi bi živjeli u slozi i harmoniji :-)

Lijepo je sanjati, zar ne? Ali bez obzira na trenutnu situaciju, vjerujem da će se hrvatsko tržište kroz 5 godina potpuno okrenuti i web shopovi će postati mjesto gdje će korisnici moći nabaviti kvalitetnu robu po puno povoljnijoj cijeni nego što će to biti slučaj u offline dućanima. Vani već je takva situacija, a i mi svi već odavno kupujemo na Amazonu i eBayu, zar ne? :-)

Nadam se da sam ovim člankom uspio portaknuti na razmišljanje poduzetnike koji do sada nisu bili zainteresirani za pokretanje vlastite web trgovine. U slijedećem članku možete očekivati listu grešaka koje vlasnici tvrtki rade kod kreiranja web shopa ili prebacivanja iz offline u online trgovinu.

Za one koji žele znati više…

• WebMarket – konferencija o online tržištu u Hrvatskoj
• E-trgovina – konferencija o online tržištu u Srbiji
• Moja Trgovina – ponuda online trgovina na jednom mjestu
• T-Portal Shopping Centar

U par slučajeva, našao sam se u situaciji da s ljudima raspravljam o mogućnostima zatvaranja uspješnog portala u portal koji živi isključivo od naplate sadržaja. Moje je mišljenje da bi takvo zatvaranje portala, u Hrvatskoj, prourokovalo njegovu skoru smrt.

Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji korisnici su na pitanje: “Što biste napravili kada bi vaš omiljeni news portal poćeo naplaćivati?” rekli slijedeće:

• 74% bi pronašlo novi besplatni news portal
• 8% bi koristilo samo njihove besplatne teasere (pretpostavljam naslove i uvode)
• 12% nije sigurno što bi napravilo
• a samo 5% je odgovorilo da bi nastavilo plaćati za sadržaj koji je do sad bio besplatan

Rezultate istraživanja možete vidjeti na grafu (hvala Zombixu):

Ajmo to sad lijepo raščlaniti na primjeru jednog izuzetno uspješnog portala kao što je poslovni.hr (za one koji ne znaju, najveći poslovno-financijski portal u Hrvatskoj). Poslovni.hr je u 8. mj. po Gemiusu imao 126.847 jedinstvena posjetitelja. Obzirom da Gemius ima takvu metodologiju koja smanjuje broj posjetitelja za 30-ak posto i izbacuje sve posjetitelje koji nisu iz Hrvatske, recimo da je realan broj jedinstvenih posjetitelja portala poslovni.hr negdje u rangu 170.000.

Primjer – poslovni.hr zatvara vrata besplatnim čitateljima i automatski njegova posjećenost sa 170.000 pada na 44.200. Od toga 12% nije sigurno što želi, 8% ih čita i ne dobija potpune informacije, a 5% plaća sadržaj. Mislim da bi u idealnoj situaciji, od svih tih posjetitelja, 6% platilo sadržaj – znači poslovni.hr pada na 10.000 posjetitelja/pretplatnika.

I što sad? Koliko naplatiti tim korisnicima, a da bi portal i dalje ostao financijski isplativ. Treba platiti sve te novinare, urednike, programere i dizajnere koji održavaju sajtove.

Da bi portal ostao kvalitetan, mora imati minimalno 3 urednika, 1 webmastera/dizajnera, 1 programera i 1 voditelja projekta, troškovi portala se penju na 100.000 kn  samo za plaće (ako računam prosječnu plaću 5.000 kn, a voditelju 10.000 kn neto). A gdje je tu plaćanje copyrighta za kvalitetne sadržaje, freelanceri, kvalitetni serveri i sl. U najboljem mogućem slučaju, troškovi su minimalno 150.000 kn mjesečno.

Znači, svakom korisniku treba naplatiti minimalno 15kn mjesečno. Da bi bili profitabilni i kvalitetni, mislim da je riječ o cifri od 50kn mjesečno (s uključenim PDV-om).

To ni ne izgleda tako loše, jel tako? Da, ali moramo imati na umu da smo to izračunali na daleko najvećem poslovnom portalu u Hrvatskoj. Zamislite da takvo nešto proba napraviti seebiz.eu – 2. najveći poslovni portal u Hrvtskoj koji po Gemiusu za 8. mj. ima 68.845 jedinstvenih posjetitelja (dakle, skoro duplo manje od poslovni.hr). Mislim da to nikad ne bi prošlo.

Da zaključimo – poslovni.hr si takvo nešto čak može i dopustiti zato jer iza sebe ima tiskano izdanje koje ga financira. Takvo “eksperimentiranje” si mogu dopusiti i velike grupacije kao što su Styria, EPH i Oglasnik, ali manji portali poput već navedenog seebiz.eu ili drugih portala kojima je jedini izvor prihoda naplata oglašavanja (a tu spadaju čak i veliki – index.hr, net.hr, javno.hr), nažalost, nemaju takav luksuz.

Još o ovoj temi:

Softwave.info
Techcrunch.com.hr

Najveći pad broja isporučenih PC-a u prva dva kvartala 2009. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježen je u Hrvatskoj, od 24 posto. Na tržištu Srbije prodan je najveći broj računala od tri promatrane zemlje, dok je u jedina pozitivna stopa rasta  zabilježena u Sloveniji i to u segmentu prijenosnih računala.

Više informacija

Imajući u vidu kako je u istom razdoblju prošle godine ovu uslugu koristilo 452.736 građana, odnosno 135.035 poslovnih subjekata, riječ je o povećanju broja korisnika od 32,06% u segmentu korištenja od strane građane, odnosno 15,32%  u segmentu korištenja od strane poslovnih subjekata.

Ukratko, pošaljete vaše grafičke ideje/motive na njihov sajt, a kada netko kupi majicu sa nekom od tih motiva, zarađujete minimalno 1.2€ po majici. I što je zanimljivije, to vrijedi zauvijek. Znači, ako ste napravili odličnu majicu koja se prodaje kao luda, slijedećih 10 godina (pa i više) ćete primati profit od prodaje te majice. Nevjerojatno, zar ne?

Osim tog affiliate programa za dizajnere, webshop nudi i “klasični” affiliate program za webmastere. Stavite njihov banner na vaš sajt i kada netko dolaskom sa vašeg sajta kupi majicu na webshopu, zarađujete minimalno 1€. To je puno više nego što nudi većina naših affiliate programa.

Više informacija o ovom affiliate programu na zarada.vizioshop.com

Prva stvar koja me oduševila (osim srdačnosti) je bila opuštenost posjetitelja kakva ne krasi ni jednu našu konferenciju. Ok, neki će reći da ja to ne mogu tvrditi jer ih nisam posjetio sve, ali ja se ne bih složio. Prošao sam one “najveće” i “najvažnije”:

• Futurad (najveća konferencija o internet marketingu koji traje već više od 4 godine)
• Webstrategija (novonastala konferencija o internet marketingu koja se održava 4x godišnje)
• FESTO (najveća hrvatska konferencija o klasičnom marketingu)
• WebMarket (nova konferencija o internet trgovini, kojoj sam ujedno i suorganizator)

Znam da postoje i neke druge konferencije, no smatram kako su ovo najvažnije konferencije koje se tiču marketinga i online poslovanja.

Druga stvar koja me oduševila bio je broj posjetitelja (reći ću samo da su ljudi pri otvorenju konferenciju – kada je govornik bila ministrica – STAJALI) no to se vjerojatno i moglo očekivati obzirom da se e-trgovina održava već 9. godinu zaredom.

Treća stvar koja me oduševila je bio broj tema koje je ova konferencija dohvatila. Naravno da su meni najzanimljivije tema bile one o marketingu, pr-u, socijalnim medijima i content managementu, no i teme o online trgovini i razvoju mnogih online usluga su bile i više nego zanimljive.

Četvrta stvar koja me oduševila (a koja je ujedno i najvažnija) je profil ljudi koji je prisustvovao na toj konferenciji. Reći ću vam samo da sam bez ikakvih problema (i bez neke dodatne mistifikacije kakvoj teže “glavešine” u Hrvatskoj) u više navrata razgovarao s Draganom Varagićem (po meni jednim od najutjecajnijih ljudi na internetu u Srbiji, ujedno i suorganizatorom konferencije e-trgovina), pa čak i Branimirom Gajićem (suosnivačem Infostuda). Reći ću samo da je Infostud ekvivalent portalu MojPosao i najuspješniji poslovni web portal u Srbiji. Pitanje je da li bi bilo koji član uprave EPH, Styrie, Oglasnika ili Inmedie bio toliko susretljiv i pričao s “nekim tamo” voditeljem marketinga u Allianz Directu.

Zaključak do kojeg sam došao posjetom e-trgovini

Moguće je da srpski internet nije profitabilan kao hrvatski i da još uvijek lagano kaska za nama, no kako je krenulo, mislim da bi se stvari mogle uskoro promijeniti. Penetracija interneta u Srbiji u postocima je daleko manja, no ne smijemo zaboraviti da je to tržište s više od 8,5M stanovnika – zbog toga, broj korisnika interneta u Hrvatskoj i Srbiji je podjednak – oko 1,5M korisnika koji aktivno koriste internet. Osim toga, već se vide naznake će se ta dva tržišta vremenom spajati sve više i više (a ulaskom u EU možda čak spojiti u jedno). Oni “veliki igrači” koji to zanemare, ostat će po strani i češkati se po glavi pitajući se kako to nisu ranije vidjeli.

Više informacija: Etrgovina.org