U segmentu razvoja igara, zagrebački Croteam govorit će kako su razvili najpoznatiju hrvatsku igru, 3D pucačinu Serious Sam. Gost iz Slovenije, Tadej Gregorčić iz tvrtke Motiviti, održat će predavanje o razvoju “casual” igara za Nintendo Wii, iPhone i druge platforme.

U segmentu mobilnog softvera svoja iskustva vezana uz razvoj mobilnih igara za marketinške svrhe iznijet će Tomislav Car iz tvrtke Infinum. Iz tvrtke Pet minuta, koja je razvila uspješnu microblogging mrežu Shoutem, dolazi Krešimir Prcela koji će govoriti o korištenju tehnologije “Augmented reality” (proširene stvarnosti) u iPhone aplikacijama.

Druge teme uključuju Microsoft Azure Cloud Computing platformu, implementaciju Open source rješenja u velikom poslovnom okruženju te RazborIT sustav za upravljanje projektima financiranim iz EU fondova. Posjetitelji će također imati prilike čuti nešto o razvoju aplikacija za sveprisutni i popularni Facebook.

Dr.sc. Zvonimir Vanjak iz tvrtke Telegra će na temelju svog desetogodišnjeg iskustva u akademskoj zajednici, na zagrebačkom FER-u, dati kritički osvrt na Bolonjski proces, kao i o IT obrazovanju u Hrvatskoj općenito.

Posjetitelji će moći saznati kako je redizajniran portal Muzika.hr, dok će od Igora Vuksanovića, autora CPP online knjigovodstva, saznati kako uspješno projektirati poslovnu aplikaciju - a da prilikom toga ne bankrotiraju.

Više na www.itshowoff.com

Performance marketing po prvi put klijentu omogućava da kupi oglašavanje tek kada to oglašavanje na neki način urodi plodom. Kod CPC je taj plod klik, kod CPL je taj plod lead (koji omogućava naknadno kontaktiranje korisnika), a kod CPO je taj plod narudžba ili kupovina proizvoda.

Ali da ne zastranimo, fokusirajmo se prvo na CPC / PPC oglašavanje tj. oglašavanje po kliku.

Najpopularniji oblik oglašavanja po kliku danas je definitivno kontekstualno oglašavanje u koje spada i turbogigamega popularni Google AdWords kojim se korisnicima omogućava oglašavanje po ključnim riječima u google tražilici.

Što nam točno donosi CPC?

U slučaju CPM oglašavanja, medij nije zainteresiran za to da li posjetitelj odgovara media planu i nije ga briga hoće li on kliknuti na taj banner i na kraju se registrirati ili kupiti proizvod već ga interesira samo da klijentu isporuči naručeni broj impresija.

Kod CPC oglašavanja, medij je itekako zainteresiran klijentu dovesti što veći broj klijenata odnosno klikova na banner. Pogađate zašto je tako – u slučaju većeg broja klikova i zarada mu je daleko veća. U ovom slučaju medij interesira kako da klijentu isporuči naručeni broj klikova

Da ne bi bilo zabune sa “pravim” performance marketingom, mediju je apsolutno svejedno hoće li se taj posjetitelj konvertirati u kupca ili ne.

Što je najvažnije kod CPC oglašavanja?

Kod CPC-a najvažnije je naći dobar omjer između kvalitetnog oglasa koji donosi ekstremno mali broj klikova, ali je zato broj konverzija velik te nekvalitetnog oglasa koji donosi ekstremno veliki broj klikova, ali je zato broj konverzija mali.

Da to pokažemo na primjeru:

Zanima te ekologija i zaštita okoliša? ili
Osvoji 100.000 kn i spasi životinje od izumiranja!!!

Na koji oglas biste vi radije kliknuli?

Prvi će sigurno zainteresirati prave zaštitnike prirode i natjerati ih na akciju dok će drugi oglas donijeti tisuće posjetitelja, ali samo zato jer se dijeli 100.000 kn, a ne zato jer će spasiti tamo neku životinju na rubu izumiranja.

O Google AdWords i AdSense oglasima ne bih previše pričao jer je to umjetnost sama za sebe i samo postavljanje oglasa i bidanje nema previše veze s mozgom i logikom :-).

Kada koristiti CPC oblik marketinga?

CPC je dobro koristiti u slučaju “branding” kampanje s ograničenim budgetom, ali samo kao potporu CPM display oglašavanju. Također, ako imate neku dugotrajniju kampanju – minimalno 3 mj.

CPC je odličan i ako vam sam doseg nije primaran, u slučaju da ne želite prevelik broj konverzija, već vam je samo važno da vam što veći broj posjetitelja posjeti stranicu.

Vezani članci:

CPM (cost per mille) marketing
CPL (cost per lead) marketing
CPO (cost per order) marketing

Krenimo dakle s prvim člankom…

Što u stvari podrazumijeva CPM marketing?

CPM označava kraticu “cost per mille” odnosno podrazumijeva oblik plaćanja kod kojeg je obračunska jedinica 1.000 prikazivanja bannera. Znači, kada vam netko kaže da je CPM = 100 kn, to znači da 1.000 prikazivanja bannera plaćate 100 kn, odnosno 1 prikaz bannera plaćate 0,10 kn.

CPM marketing je najpopularniji oblik oglašavanja, kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj regiji. Najčešće se koristi kod branding i awareness kampanja.

Prva impresija bannera je u stvari onaj prvi korak koji će korisniku prezentirati proizvod (ako je riječ o display oglašavanju) i ako je taj banner/proizod zanimljiv, proizvesti klik koji će sad već potencijalnom klijentu omogućiti još bolje upoznavanje s proizvodom. Na kraju to možda i rezultira kupnjom oglašenog proizvoda.

Naravno, sve je to samo možda, ako je kreativa nezanimljiva – zato dobro razmislite prije nego krenete u kampanju. Istražite što vaši korisnici žele vidjeti, na što će kliknuti i po čemu vas najbolje zapamtiti.

Koji formati se najčešće koriste kod CPM oblika oglašavanja?

Kod takvog oglašavanja koriste se najčešće veliki formati oglašavanja, kao što su banneri:

• 728×90px – leaderboard
• 300×250px – medium rectangle
• 160×600px – wide skyscraper
• 120×600px – skyscraper
• 300×600px – half page ad

Usput, to su samo najčešći standardni formati bannera koji se koriste, ima ih daleko više. Postoji još par velikih bannera: 250×250px, 240×400px i 336×280px, no bez obzira na njihovu popularnost u inozemstvu, u Hrvatskoj se baš i nisu primili.

U zadnje vrijeme koriste se i video banneri ili složene flash animacije koje izlaze iz okvira samog bannera. Npr. video banner koji je standardne veličine 300×250px proširi se na 600×250px. Takvi oblici bannera su većinom skuplji od klasičnih bannera, no njihov branding efekt je daleko bolji i veći.

Kada koristiti CPM oblik marketinga?

CPM oglašavanje izvanredno je efektivno u slučaju “branding” kampanja. Pod branding kampanjama podrazumijevam kratkotrajne kampanje (15 – 45 dana). Takva kampanja omogućit će vam veliki trenutni doseg odnosno reach korisnika.

Imajte na umu da ta kampanja pali samo kada imate dovoljno novaca, odnosno budget veći od 100.000 kn u periodu od maksimalno 45 dana.

Moja preporuka je da CPM kampanje kupujete preko specijaliziranih mreža ili marketinških agencija specijaliziranih za digitalno oglašavanje. Oni će vam osmisliti i isplanirati puno kvalitetnije kampanje nego što to sami možete napraviti, a da ne govorim o tome da će vam ispregovarati bolje uvjete s medijima.

Vezani članci (koji slijede nakon ovog članka):

CPC ili PPC (cost per click ili pay per click) marketing
CPL (cost per lead) marketing
CPO (cost per order) marketing

OMT sadrži aktualne informacije i statistike – dob, spol, broj jedinstvenih posjetitelja u zadnjih 30 dana, broj učitavanja web stranice u zadnjih 30 dana i broj posjeta u zadnjih 30 dana – o svim medijima s kojima AdLINK kao internetska mreža surađuje. Informacije dolaze iz nezavisnog izvora – istraživačke agencije Valicon (Gemius istraživanje – audience.com.hr).

Osim statističkih informacija, o medijskim portalima možete naći i transparentne detaljnije informacije o proizvodima/uslugama koje portali imaju u ponudi – cjenik svih bannera i ostalih komercijalnih oblika oglašavanja.

Klijenti tako putem OMT-a mogu kombinirati sve AdLINK proizvode, mogu vidjeti detalje informacije o svim tim proizvodima, kao i aktualne cijene koje se ažuriraju kako izađe novi cjenik pojedinog portala.

Stvarno bi bilo zgodno da takav alat izbace sve agencije jer on nudi transparentnost, kako za medije, tako i za klijente.

Više informacija: OMT > Adlink Media

1. Objavite PR na što većem broju portala

Ako vam je cilj da pr bude objavljen na što većem broju portala (samim time dobijate veći broj linkova odnosno veću važnost na tražilicama), a vjerujem da jest, inače PR odjel baš i nema previše smisla, onda tekst morate prilagoditi portalu kojem taj tekst šaljete.

Recimo da imate članak koji želite objaviti na različitim tematskim portalima. Morat ćete ga prilagoditi svakom pojedinom portalu kako bi uopće bio razmatran za objavu. Moja preporuka je da napravite barem 3 različite verzije teksta.

Idealno bi bilo da se čujete s urednikom portala ili novinarom zaduženim za pojedinu rubriku i pitate ga kako možete prilagoditi članak da bi ga oni objavili na svojoj stranici.

2. Koristite ključne riječi unutar naslova

Ako želite biti bolje rangirani za riječ “izleti” na Google tražilici, iskoristite tu ključnu riječ riječ u naslovu PR-a i po mogućnosti u samom početku naslova npr. “Povoljni izleti u Češku za doček nove godine”.

Ne pitajte me zašto jer mi se ne da objašnjavati, ako vas zanima više detalja molim komentirajte ili mi pošaljite mail. :-)

3. Koristite ključne riječi kao linkove unutar teksta.

Većina stručnjaka za PR koristi nešto tipa www.nazivtvrtke.com kao link na web stranice tvrtke. Vjerojatnost je da ste za ime svoje tvrtke već i onako na prvoj poziciji u Google tražilici pa je to potpuno nepotrebno. Ok, definitivno ima neki brand value efekt, ali nije sve u brandingu, nešto je i u klijentima :-)

Primjer: “Tratina je web portal sa temama kao što su ekologija i zaštita okoliša. Prehrana, izvori ekološke energije, eko sustav, zagađenje i klimatske promjene samo su neke od tema.” Na taj način će se cijela domena tratina.com bolje rangirati za ključnu riješ ekologija, a rubrika klimatske promjene za frazu klimatske promjene.

4. Platite sponzorirani članak ako to ima smisla

Članak na portalima kao što su monitor.hr, net.hr i index.hr je must have ako idete u veću pr kampanju. Testirao sam sva 3 portala i mogu vam reći da pali izvrsno, pogotovo za branding. A ako prodajete neki normalan proizvod, investicija će vam se vratiti isti dan.

Također, većina članaka ostaje negdje u arhivi, pa možete računati i na bolji Google rejting.

5. Koristite Blogove, Twitter i ostale društvene mreže

Ako niste znali, tražilice indeksiraju i razne društvene mreže. Nije sramota otvoriti blog na portalu kao što je blog.hr s poddomenom imetvrtke.blog.hr i tamo objavljivati sve PR članke.

Svi ovi savjeti su stvarno osnova osnove koju OBAVEZNO treba savladati svaki PR stručnjak inače se neće moći još dugo zvati PR stručnjakom :-)

Više informacija o PR-u potražite na blogu Nataše Martinić, a optimizaciji za tražilice na blogu Brune Šarića.

U slučaju Interactive agencije to je još čudnije jer svi znamo da austrijska poslovnica posluje i više nego zadovoljavajuće, dapače izvrsno!!!

Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da online mreže u Hrvatskoj tek startaju, dok su vani već par godina jedan od respektabilnih (kod nekih medija čak i jedini) izvora prihoda za portale.

Ono što je još i čudnije je to da je vlasnik agencije ni više ni manje Styria koja u svom vlasništvu ima i velik broj top portala kao što su 24sata.hr, Večernji.hr, Njuškalo.hr, Poslovni.hr, ZdravaKrava.hr, PametnaKuna.hr i BiramKarijeru.hr te čak i tiskovine Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik.

Osim toga, Styria je suvlasnik tvrtke Adria Media Zagreb koja ima portale Croportal.net, Klik.hr, Story.hr i Roditelji.hr. Jedna vrlo impresivna mreža, zar ne?

Pa zašto to onda rade? To nitko stvarno ne zna. Ali činjenica je da Interactive.agency zatvara svoja vrata 31.12.2009.

Službeni mail iz interactive.agency

Dana 01.12.2009. Uprava interactive.agency grupe donijela je odluku o zatvaranju ureda interactive.agency d.o.o. u Zagrebu. Unatoč naporima djelatnika agencije, intenzivnom radu u prodaji, proširenju mreže interactive.channels i stvaranju jedinstvenog proizvoda na hrvatskom tržištu online oglašavanja, Run of channels, Uprava je procijenila da bi, u uvjetima krize kojoj se u području medija, naročito oglašavanja, ni u 2010.g. ne vidi kraj, daljnje održavanje ureda u Zagrebu donosilo gubitke.

Znam da većina čitatelja ovog bloga ima svoj web i nadam se da će naći malo vremena i prostora na svojim stranicama.

Usput, bacite oko i na novu stranicu SOS Dječje selo Hrvatska na web adresi www.sos-dsh.hr.

(post prenesen s bloga seo.hr)

Zašto u stvari ovo pišem? Zato jer sam na portalu životopis.hr odlučio otvoriti sekciju posvećenu izborima. Možete ju naći u kategoriji izbori.

Prvo smo otvorili tu sekciju kao jednu šalu na kojoj smo odlučili objaviti sve životopise kandidata. “Šala” se pokazala jako zanimljivom našim posjetiteljima (čitaj: stranica je dobila veliki broj posjetitelja), pa smo im odlučili omogućiti i SMS glasanje za pojedinog kandidata. I to se pokazalo kao pun pogodak.

U zadnjih tjedan dana, anketu je ispunilo 1.006 posjetitelja portala životopis.hr. Rezultati su u krajnju ruku ispali potpuno različiti od bilo koje ankete koja je trenutno aktivna. Ukratko – nezaposleni žele Bandića za predsjednika.

Predsjednički kandidat Milan Bandić ostvario je najveću prednost u anketi – čak 28, 03% korisnika dalo je svoj glas Bandiću, dok je drugoplasirani Ivo Josipović osvojio 21,17% posto podrške.

Nadan Vidošević  čvrsto drži treće mjesto sa 15,11%, dok Andrija Hebrang na četvrtoj poziciji osvaja jedva 9,64%.

Ostali kandidati imaju manje od 10%: Boris Mikšić – 6,76%, Vesna Pusić – 6,56%, Vesna Škare Ožbolt – 4,87%, Dragan Primorac – 2,49%, Damir Kajin – 2,39%, Miroslav Tuđman – 1,79%, Slavko Vukšić – 0,80% i Josip Jurčević – 0,40%.

Ako ste željni, slanjem poruke na 66354 možete glasati za kandidata za kojeg mislite da će otvoriti najviše radnih mjesta i smanjiti nezaposlenost.

Više informacija o sekciji izbori 2009

Koncept magazina zamišljen je tako da će projekt umjesto da ima redakciju imati veći broj nezavisnih urednika (moderatora) koji će se brinuti kako bi njihova kategorija imala što kvalitetniji sadržaj.

Projekt bi se trebao financirati (u početku samo hosting, domena i tehnikalije) iz Google AdSense oglasa i raznih affiliate programa koje nude Adlink, Httpool, Interactive, Xclaim i Etarget.

Nakon što magazin uđe u financijski plus, isplaćivat će se i honorari urednicima i autorima. U startu nešto manji, a vremenom i sve veći iznosi.

Također, nakon što se magazin pokaže uspješnim (u što nitko ne sumnja), osnovat će se udruga koja će upravljati financijama i po potrebi zaposliti osobe koje će se brinuti za administrativne poslove i prodaju.

Ideja projekta je jednostavna – okupiti većinu stručnjaka za online poslovanje na jednom mjestu. Da ne bi bilo zabune, želim okupiti stručnjake iz cijele regije – Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Hrvatska. Nadam se da vam se ideja projekta sviđa i da ćete mi ostaviti pozitivne (pa i negativne) komentare. Kroz par dan bit će objavljena i prva “secret” alfa verziju. (update – objavljeno!)

Također, sa partnerima radim i na engleskoj verziji stranice koja bi trebala okupiti još više stručnjaka i obuhvatiti i šire područje od naše SEE regije.

Više o projektu na Specijalist.com

Što se kupuje putem Interneta?

Informatizacija i internetizacija postaju dio hrvatske svakodnevice što potvrđuje 61% ispitanika koji nekoliko puta dnevno koriste Internet, a više od polovice njih njime se koristi pet i više godina. Svijest o mogućnostima koje pruža Internet Hrvate čini sve otvorenijima prema online kupovini.

Kupci u online trgovinama najčešće kupuju knjige, glazbu, filmove, zrakoplovne, autobusne, kazališne i kino karte te turističke aranžmane.

Bezrazložan strah potencijalnih online kupaca

Otvorenost prema online kupovini posebno je izražena kod ispitanika koji su se uvjerili u sigurnost i jednostavnost kupovine putem Interneta.

Kao razlog odluke kupovanja putem Interneta 56% online kupaca navodi udobnost, 49% mogućnost naručivanja bilo kada, 38% dostavu na kućnu adresu dok njih 23% ističe manje cijene. Čak 63 posto stalnih kupaca u online trgovinama smatra takvu kupovinu manje vremenski zahtjevnom, no njih 28 % je i dalje smatra rizičnom.

Međutim, 61% potencijalnih kupaca, onih koji su upoznati s online načinom kupovanja ali nisu nikad kupovali putem Interneta, smatra online kupovinu rizičnom. Više od polovice online kupaca i potencijalnih online kupaca koji se boje online plaćanja kreditnim karticama kao razlog navode strah od krađe sredstava s računa od treće osobe.

Istraživanje tvrtki Allianz Direct i Gemius pokazalo je kako je važno upoznati stalne, a posebno potencijalne, online kupce sa sigurnosnim procesima prilikom plaćanja kreditnom karticom pri Internet kupovini. Iako online trgovine koriste vrhunske i najsuvremenije sigurnosne tehnologije i standarde, samo je polovica stalnih online kupaca upoznata s njima

Potencijalni kupci, njih 56%, smatraju kako nisu dovoljno upoznati s mehanizmom online sigurnosti, a 60% njih još uvijek smatra novčani transfer najsigurnijim načinom plaćanja u slučaju kada bi se odlučili na kupovinu putem Interneta. Istraživanje je pokazalo važnost edukacije o sigurnosnim mjerama prilikom online kupovine. To potvrđuje i 18% kupaca koji nisu nikad kupovali putem Interneta ali bi se okušali u tome kad bi imali veći osjećaj sigurnost prilikom plaćanja putem Interneta.

Istraživanje o kupovini putem Interneta Allianz Direct proveo je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Gemius sredinom 2008. na 1.868 posjetitelja i korisnika najvećih hrvatskih portala.

Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje.